Industrijska ruta Zrinski

Subotnji sunčani dan bio je idealan za planinarsku ekspediciju po ostacima industrijske baštine u općini Dvor koja je tijekom Dana europske baštine 2017. postala Industrijska ruta Zrinski. Kako su se ovogodišnji Dani europske baštine održali pod temom “Baština i priroda: krajolik mogućnosti” cilj je bio vratiti onu iskonsku poveznicu čovjeka s prirodom istraživanjem kulturnih vrijednosti i raznolikosti koje kao baštinu i krajolike ostavljamo budućim generacijama. Tako se i naša grupa sačinjena od dekanice dr.sc. Zdenke Zovko Brodarac, donedavnog dekana dr.sc. Ladislava Lazića, dr.sc. Natalije Dolić, grupe studenata (među njima i troje studenata iz programa razmjene Erasmus+ iz Ukrajine i Crne Gore) te nekoliko zaljubljenika u povijest i prirodu iz Zagreba i Siska uputila u mjesto Gvozdansko u općini Dvor.

Uspon do utvrde Gvozdansko, nekadašnjeg posjeda plemića Zrinskih, odvijao se strmim šumskim putem gdje se naša grupa pokazala u odličnoj kondiciji za ne baš lagan teren budući da se pristupna cesta iz mjesta Rujevac tek uređuje za pristup vozilima. U Gvozdanskom nas je dočekao i g. Josip Grabarević, mještanin čije nam je poznavanje lokalnog terena i povijesti mjesta također odlično došlo te se i on priključio našoj industrijskoj ruti na putu do utvrde. Utvrdu smo razgledali probijajući se kroz bujnu vegetaciju, a kad su nam se oči nagledale spektakularnog pogleda s utvrde na predivan krajolik naše Banovine, ravnateljica Interpretacijskog centra Martina Mladenović održala je predavanje o povijesnom značenju obitelji Zrinski na Banovini te značenju utvrde Gvozdansko za gospodarski i obrambeni život tadašnjeg doba. Utvrda, koja se prvi puta spominje 1488. godine, izgrađena je za potrebe zaštite rudnika srebra i olova koji su korišteni za kovnicu novca kojim se financirala obrana od navale Osmanlija – gvozdanski rudnici i kovnice omogućavali su novac korišten za opremu i vojsku cijelog tadašnjeg Hrvatskog kraljevstva. Kovnicu je osnovao Nikola III. Zrinski, a rad nastavio njegov sin, Nikola IV. Zrinski – naš nacionalni junak koji je na Banovini i rođen, u obližnjem starom gradu Zrinu.

Nakon kratkog odmora nastavili smo prema mjestu Rujevac gdje se u zaselku Bešlinec nalaze ostaci industrijskog kompleksa s visokom peći. Danas su vidljive dvije gospodarske zgrade i ostaci peći te dimnjaka. Vegetacija je također zaposjela i unutrašnjost zgrada, no ipak je još uvijek moguće provući se kroz otvore te iznutra pogledati nekadašnju talionicu. O kompleksu, ali i o cjelokupnoj povijesti metalurgije na području Banovine, govorio nam je dr.sc. Ladislav Lazić dajući nam doista cjelovit pregled industrijske baštine ovog područja. Naglasio je kako je na području Banovine nekada bilo čak 17 talionica, a kompleks koji smo obišli radio je do sredine prošlog stoljeća kada je prestao zbog nemogućnosti odolijevanju industrijskoj proizvodnji te počecima Drugog svjetskog rata. Danas predstavlja ogroman potencijal u baštinskom kontekstu jer je idealan za edukativne svrhe i kulturno-turističku djelatnost.

Potencijal ovog industrijskog kompleksa i utvrde Gvozdansko, kao i starog grada Zrina, prepoznaje i Sisačko-moslavačka županija koja je nedavno potpisala ugovor za bespovratna sredstva za projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“ u vrijednosti 4 764 484 kune. Projekt će revitalizirati kulturnu baštinu na području Županije u 4 pojedinačno zaštićena kulturna dobra: Stari grad Zrin, utvrdu Gvozdansko, kompleks zgrada s visokom peći u Rujevcu – Bešlinec te ostatke crkve Sv. Marije Magdalene na način da se kulturna dobra obnove i stvori turistička ponuda u svrhu učinkovitog upravljanja i korištenja kulturne baštine. Kao dio istog projekta osnovana je i ustanova u kulturi, Interpretacijski centar baštine Banovine, koji je organizirao ovu industrijsku rutu, a u budućnosti se raduje novim rutama, povijesnim štenicama i turama koje će moći provoditi na ovom plodnom baštinskom tlu.

Naša industrijska ruta Zrinski nastavila se u Hrvatskoj Kostajnici čiji je Stari grad također nekoć pripadao plemićima Zrinskima. Kako se baš taj vikend održavala i 11. Kestenijada naša družina imala je priliku uživati u mirisima i okusima specijaliteta od kestena, kao i raznovrsnom programu koji je privukao brojne posjetitelje. Umornih nogu, ali laka srca na putu za Sisak još smo zastali na spomen obilježju Gordanu Ledereru te odavši mu počast tako završili cjelodnevno druženje kroz koje smo puno naučili, obnovili fizičku kondiciju, međusobno se upoznali te povezali i za neke druge buduće rute, istraživanja i projekte. Hvala svima što ste sudjelovali i bili dio prvog edukativnog programa Interpretacijskog centra baštine Banovine – Industrijske rute Zrinski u sklopu Dana europske baštine 2017!