Promocija pukan’ce, zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra župe Čuntić

Pukan’ca župe Čuntić, zaštićeno nematerijalno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH sinoć je bilo povod promociji, razgovorima i druženju održanom u Prnjavoru Čuntićkom. Lokalnoj zajednici, ali i stalnim suradnicima i prijateljima predstavljen je način izrade kao i proces registracije pukan’ce, bijelog veza na hlačama muške narodne nošnje. KUD “Čuntićanka” i njegovi članovi pjesmom su otvorili večer, a o pukan’ci i značaju nematerijalnih kulturnih dobara govorili su Ivan Radošević, predsjednik MO Hrvatski Čuntić i Prnjavor Čuntićki, Kaja Radošević, predsjednica KUD-a “Čuntićanka”, Zlata Jajčinović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Petrinje, Vlasta Mesić, viša savjetnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport, civilno društvo i mlade Sisačko-moslavačke županije, Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu, Tvrtko Zebec, predsjednik povjerenstva za nematerijalnu  kulturnu baštinu, Veronika Filipec, članica KUD-a “Čuntićanka” , majstorica rukotvorka i provoditeljica procesa zaštite pukan’ce te ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine, organizatora događanja, Martina Mladenović.

Prisjetili smo se i Međunarodne smotre folklora 2017., posvećene Baštini Banovine i Pounja gdje su Čuntićani nastupali kao jedno od 13 KUD-ova selektiranih s našeg područja za Smotru. Smotra je bila povod ideji izdavanja etno bojanki Interpretacijskog centra; spominjale su se i krasne promocije i izložbe u dvorištu Centra, a kako je promociju posjetio i Vido Bagur, koreograf, svestrani etnograf i veliki prijatelj Čuntićana gledali smo i filmove koje je snimao s Čuntićanima te koji ostaju kao trajni, divan baštinski zapis. Baš kao i večer promocije pukan’ce koja je završila pjesmom i druženjem te zavjetom kako je registracija pukan’ce tek početak jer nemala je zadaća i obveza nositelja nematerijalnog dobra – podukom i prenošenjem s generacije na generaciju zaštititi od zaborava i nestajanja.

Martina Mladenović